Obradićemo sticanje prava svojine stvaranjem nove stvari, spajanjem i mešanjem.

Po samom zakonu pravo svojine se stiče stvaranjem nove stvari, spajanjem, mešanjem. Radi se o tzv. originarnom sticanju prava svojine, nasuprot derivativnom sticanju prava svojine na osnovu pravnog posla.

Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stiče pravo svojine na tu stvar. Ukoliko je to lice izradilo novu stvar na osnovu ugovora, pravo svojine na novu stvar pripada vlasniku od čijeg je materijala izrađena ta stvar (Npr. ugovorom o delu poslenik se obavezao da za naručioca posla izradi stvar). Ako je neko od tuđeg materijala svojim radom izradio novu stvar, ona pripada njemu ako je savestan (nije znao, niti je mogao da zna da je izradio stvar od tuđeg materijala, već je verovao da je njegov materijal) i ako je vrednost rada veća od vrednosti materijala, a ako su vrednosti jednake nastaje susvojina.

Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomešane da se više ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmernih troškova, na novoj stvari nastaje pravo susvojine u korist dotadašnjih vlasnika, i to srazmerno vrednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mešanja. (Npr. dođe do dogradnje kuće u vidu sobe i kupatila).

Ako je neko od vlasnika bio nesavestan (znao je ili je morao znati da vrši dogradnju na tuđoj kući) vlasnik može zahtevati, u roku od godinu dana od dana spajanja ili mešanja stvari, da mu cela stvar pripadne u svojinu ili da cela stvar pripadne nesavesnom vlasniku i da mu ovaj naknadi vrednost njegove stvari.

Ako od dveju spojenih ili pomešanih stvari jedna ima neznatnu vrednost u odnosu na drugu, vlasnik druge stvari stiče pravo svojine na novu stvar uz obavezu da licu koje je time izgubilo pravo svojine na stvar naknadi njenu vrednost.

Sudska praksa.

Iz sudske prakse, presuda Vrhovnog suda Srbije, revizija 2057/2008, od 28.8.2008. godine.
Ne može se steći pravo svojine dogradnjom, nadziđivanjem ili adaptacijom tuđeg građevinskog objekta, osim ako zaključenim ugovorom nije drugačije određeno ili se radi o dogradnji ili nadziđivanju posebnog dela zgrade od strane savesnog graditelja koji može steći pravo svojine na posebnom delu zgrade, kada je vlasnik zgrade znao za gradnju i nije se tome protivio.

Iz sudske prakse, presuda Apelacionog suda u Novom Sadu, br. Gž 4598/2016, od 2.3.2017. godine. Nadziđivanjem, dogradnjom i adaptacijom na tuđem ili suvlasničkom građevinskom objektu izuzetno se može steći pravo svojine ukoliko je postojala saglasnost i pristanak vlasnika, te sporazum da navedeni objekti i prostorije pripadnu graditelju, a koji sporazum ne mora biti sačinjen u pismenoj formi.

Iz sudske prakse, presuda Apelacionog suda u Kragujevcu, Gž 1181/2011, od 26.5.2011. godine.
Lica koja su dogradila nepokretnost nisu mogla steći pravo susvojine ako za te radove i izgradnju nisu imali saglasnost i jednog od suvlasnika nepokretnosti i sukorisnika parcele na kojoj se nepokretnost nalazi, već eventualno obligaciono potraživanje zbog uvećane vrednosti nepokretnosti.